Što je to spam?

Danas je uobičajena praksa da se pojam "spam" definira kao "neželjena i nezatražena elektronička pošta", uglavnom (mada ne i nužno) poslana na adrese velikog broja primatelja. Premda problem spama razvojem telekomunikacija posljednjih godina kontinuirano raste, on zapravo prethodi postojanju interneta. 

Još od 1975. godine spam je bio predmetom različitih rasprava (1), uz jedan od prvih slučajeva iz 1978., kada je Digital Equipment Corporation (DEC) na takav način poslao poruke korisnicima ARPAneta (2), reklamirajući svoje proizvode. Danas problem spama ima velik utjecaj na korisnike interneta, na sigurnost i korisnost upotrebe elektroničke pošte, pa i na učinkovitost interneta u cjelini.
Neka predviđanja idu u smjeru tvrdnje da daljnji rast spama ovim tempom u konačnici može dovesti i do ukinuća elektroničke pošte kao efikasnog načina komuniciranja. Stoga je osobito važno da se prihvati zajednička definicija spama te da se adekvatno i zakonski regulira, kako unutar nacionalnih zakonodavstava, tako i unutar cjelokupne internetske zajednice.
Donošenjem novog Zakona o telekomunikacijama (3) ove godine, u Hrvatskoj je po prvi put zakonski uređena ova problematika; članak 111. definirao je što se smatra spamom (neželjenim telekomunikacijskim priopćenjima), uvjete pod kojima se i na koji način takva priopćenja mogu odašiljati, a za prekršitelje predvidio je i određene sankcije (članak 116. st. 40).

Neželjena telekomunikacijska priopćenja

Članak 111.
(1) Uporaba pozivnih sustava s i bez ljudskog posredovanja, telefaks uređaja ili elektroničke pošte u svrhu izravne promidžbe dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu korisnika usluga.
Zakonska regulativa odnosi se ne samo na elektroničku poštu, već i na govorne automate, promidžbene telefonske pozive (tzv. telemarketing) te promidžbu putem telefaks uređaja. Zahtijeva se prethodno pribavljena privola korisnika usluga. U praksi to znači da vas, uz neke iznimke, ni telefonom ni faksom ni e-mailom u reklamne svrhe ne može kontaktirati nitko kome to niste prethodno dozvolili.
Sam čin pribavljanja vašeg pristanka na primanje promidžbenih poruka ne može biti obavljen nekim od tih sredstava. U praksi to znači da ukoliko primite e-mail poruku, faks ili telefonski poziv u kojem se od vas traži sama privola, takvo telekomunikacijsko priopćenje također je nedopušteno. U zakonu je to izraženo ovako:
(2) Primjena tehničkih sustava za pribavljanje privole iz stavka 1. ovoga članka smatra se izravnom promidžbom i nije dopuštena.
Ukoliko ste kao potrošač prilikom pribavljanja nekog proizvoda ostavili trgovcu svoje podatke (e-mail adresu), te niste unaprijed odbili mogućnost primanja reklamnih poruka od strane trgovca, tako poslane poruke u sebi moraju sadržavati mogućnost jednostavnog i besplatnog prigovora na primanje takvih poruka. Zakon doduše ne precizira radi li se o automatskom ili "ručnom" sustavu za uklanjanje s takvih lista, no i da ste primili takvu reklamnu poruku, jednom kada ste pošiljateljima poslali odgovor s naznakom da takve poruke ne želite, sve što kasnije primite predstavlja kršenje zakona. Važno je također naglasiti da trgovac takve promidžbene poruke može slati samo za promociju vlastitih proizvoda ili usluga, što dakle isključuje mogućnost razmjene elektroničkih adresa među trgovcima.
(3) Fizička ili pravna osoba trgovac može se koristiti podacima o elektroničkim adresama, dobivenim od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu samo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o elektroničkim adresama prigodom njihova prikupljanja i prigodom primitka svake poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.
Poruke elektroničke pošte ne smiju biti poslane s adresa u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja (dakle s tuđih ili lažnih e-mail adresa), odnosno s nepostojećih e-mail adresa:
(4) Nije dopušteno, u svrhu izravne promidžbe, slanje elektroničke pošte u kojoj se pogrješno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije ime se šalje priopćenje, ili bez ispravne elektroničke adrese na koju primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za onemogućavanje takvih priopćenja.
Kako je ranije navedeno, postoji iznimka od primjene ovih pravila, a odnosi se na pravne osobe. Odredbe st. 1. i st. 3. ovog članka ne primjenjuju se na neautomatizirane pozive, koji su u svrhu promidžbe upućeni pravnim osobama.
Promidžbene poruke moraju biti poslane s pravih (relevantnih) e-mail adresa, isključivo osobama koje su na to pristale odnosno takve poruke zatražile.
Ukoliko se radi o pošiljatelju – trgovcu (pravnoj ili fizičkoj osobi), promidžbene poruke mogu se odnositi samo na njegove proizvode i usluge. Svaka poslana poruka u sebi mora sadržavati i mogućnost jasnog i jednostavnog prigovora odn. uklanjanja određene e-mail adrese s liste primatelja promidžbenih poruka.

Na kraju treba dodati da se primjena ovog članka zakona odnosi na fizičke i pravne osobe unutar RH te da se kao takva ne može protezati i na elektroničke poruke koje stižu s područja izvan granica RH. Ipak, možemo se nadati da će s razvojem svijesti o problemu spama i u zakonodavstvima drugih zemalja porasti pravna regulativa ovog problema.

(1) http://rfc.sunsite.dk/rfc/rfc706.html 
(2) ARPA – kratica za Advanced Research Projects Agency – Agencija za napredne istraživačke projekte, osnovana 1958. kao dio Ministarstva obrane SAD-a. ARPAnet je omogućio suradnju i podjelu računalnih resursa između znanstvenika i ministarstva obrane. Bila je to mreža koja je u sebi sadržavala osnove današnjeg interneta.
(3) Čitav tekst Zakona o telekomunikacijama moguće je pronaći na stranicama Ministarstva pomorstva, prometa i veza (PDF format).

Je li vam odgovor pomogao?

Povezani sadržaji

Norton Internet Security 2013 sadrži kompletnu internetsku zaštitu te automatsku antivirusnu i antispyware zaštitu. Program štiti vaše računalo, identitet i kućnu mrežu bez usporavanja rada vašeg računala. Norton Internet Safe štiti osobne informacije, korisnička imena i lozinke te podatke o kreditnim karticama od online krađe, budući da sustav zaštite konstantno radi kako bi zaustavio potencijalne opasnosti prije nego što stignu do vašeg računala.

Detaljnije

Je li vam odgovor pomogao?

Abuse (eng. zloupotreba)

Engleska riječ abuse [abjuz] znači zloupotreba, a u žargonu Interneta označava zloupotrebu Internet servisa, tj. kršenje pravila ponašanja na Internetu (netiquette), kao i uvjeta korištenja za koje prilikom sklapanja ugovora o korištenju usluga korisnici potpisuju da će ih poštivati.

Detaljnije

Je li vam odgovor pomogao?

Firewall (vatrozid) je zaštita računala koja obavlja filtriranja, analizu i provjeru paketa podataka koji nose informacije s interneta i na njega. Firewall je napravljen da bi zaštitio povjerljive korisničke podatke od neautoriziranih korisnika blokiranjem i zabranom prometa prema pravilima koje korisnik sam određuje.

Detaljnije

Je li vam odgovor pomogao?

Neki od kolačića (cookies) su nužni za ispravan rad naših stranica, dok drugi poboljšavaju vaše korisničko iskustvo. Za više detalja provjerite našu Politiku kolačića.

Izmjena postavki
  • Nužni kolačići omogućuju ključne funkcionalnosti na stranicama. Mogu se deaktivirati samo kroz postavke vašeg internetskog preglednika.